EU info

Europska unija jedinstveno je gospodarsko i političko partnerstvo 28 europskih država koje zajedno pokrivaju velik dio kontinenta.

Europska unija osnovana je nakon Drugog svjetskog rata. Sve je počelo poticanjem gospodarske suradnje s namjerom da zemlje koje međusobno trguju postanu gospodarski ovisne jedna o drugoj i time izbjegavaju sukobe. Tako je 1958. nastala Europska ekonomska zajednica (EEZ) kojom je u početku pojačana gospodarska suradnja šest zemalja: Belgije, Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Otada se stvaralo ogromno jedinstveno tržište koje se i dalje razvija u smjeru dostizanja svog punog potencijala.

Od gospodarske do političke unije

Ono što je započelo kao isključivo gospodarska unija razvilo se u organizaciju koja obuhvaća područja politika, od razvojne pomoći do zaštite okoliša. To se odrazilo i promjenom imena iz EEZ-a u Europsku uniju (EU) 1993. godine.

Europska unija temelji se na vladavini prava: sva njezina djelovanja temelje se na ugovorima o kojima su dobrovoljno i demokratski odlučile sve države članice. Tim su obvezujućim sporazumima utvrđeni ciljevi EU-a u brojnim područjima djelovanja.

Mobilnost, rast, stabilnost i jedinstvena valuta

U Europskoj uniji već pola stoljeća vlada mir, stabilnost i blagostanje, poboljšan je životni standard i uvedena jedinstvena europska valuta – euro.

Zahvaljujući ukidanju graničnih kontrola među državama članicama EU-a moguće je slobodno putovati gotovo čitavim kontinentom. Ujedno je postalo i mnogo jednostavnije živjeti i raditi u inozemstvu unutar Europe.

Jedinstveno ili „unutarnje” tržište glavni je gospodarski pokretač EU-a kojim je u velikoj mjeri omogućeno slobodno kretanje robe, usluga, novca i osoba. Drugi je ključni cilj razvijati taj veliki kapital kako bi Europljani od njega imali što veću korist.

Ljudska prava i ravnopravnost

Jedan je od glavnih ciljeva EU-a promicanje ljudskih prava unutar Unije i u svijetu. Ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava temeljne su vrijednosti Europske unije. Od potpisivanja Ugovora iz Lisabona 2009. ta su prava zapisana u jedinstvenom dokumentu, Povelji o temeljnim pravima EU-a. Institucije EU-a imaju pravnu obvezu poštovati ih, kao i vlade država članica u primjeni zakonodavstva EU-a.

Transparentne i demokratske institucije

Europska unija i dalje se širi te istovremeno nastoji postići veću transparentnost i demokratičnost svojih institucija. Europski parlament s izravno biranim zastupnicima dobiva veće ovlasti, dok nacionalni parlamenati dobivaju jaču ulogu u suradnji s europskim institucijama. Istovremeno europski građani imaju sve više mogućnosti za sudjelovanje u političkom procesu.

U jedinstvenome institucionalnom ustroju EU-a:

  • opće prioritete EU-a određuje Europsko vijeće, na čijim se zasjedanjima sastaju nacionalni čelnici i čelnici EU-a
  • izravno izabrani zastupnici zastupaju europske građane u Europskome parlamentu
  • interese EU-a kao cjeline promiče Europska komisija, čije članove imenuju nacionalne vlade
  • interese vlastitih zemalja vlade brane u Vijeću Europske unije.

Određivanje smjera djelovanja

Europsko vijeće određuje opći smjer političkoga djelovanja EU-a, ali nema ovlasti za donošenje propisa. Na čelu mu je predsjednik – trenutno je to Herman Van Rompuy – a sastoji se od nacionalnih šefova država ili vlada te predsjednika Komisije. Najmanje jedanput svakih šest mjeseci okuplja se na sastancima koji traju nekoliko dana.

Zakonodavstvo

U donošenju zakonodavstva EU-a sudjeluju tri glavne institucije:

U okviru međusobne suradnje te tri institucije „redovnim zakonodavnim postupkom“ (stari naziv „suodlučivanje“) stvaraju politike i propise koji vrijede u čitavome EU-u. U načelu, Komisija predlaže nove propise, a Parlament i Vijeće ih donose. Nakon toga Komisija i države članice provode propise, a Komisija pazi na njihovu odgovarajuću primjenu i provedbu.

Donošenje odluka u EU-u – dodatne informacije o donošenju propisa u EU-u

Popis zemalja koje predsjedavaju Vijećem EU-a (2014. – 2020.)

Ostale institucije EU-a

Postoje još dvije institucije s ključnim ulogama:

Ovlasti i nadležnosti svih tih institucija uređene su osnivačkim ugovorima, koji su temelj svih djelovanja EU-a. U njima su utvrđena i pravila i postupci koje moraju slijediti institucije EU-a. Ugovore sklapaju predsjednici i/ili premijeri svih država članica EU-a, a ratificiraju ih nacionalni parlamenti.

U EU-u postoje i brojne druge institucije i međuinstitucionalna tijela koja imaju specijalizirane uloge:

Informacije i pravni savjeti o pravima na život, rad i studiranje u inozemstvu, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi i pravima potrošača.

 

Poslovanje

Trebate savjet o poslovanju u inozemstvu unutar ili izvan EU-a? U ovom odjeljku možete pronaći informacije o porezima, uvozu i izvozu robe te financijskoj potpori za poduzeća kao i o ostalim pitanjima.

EU osigurava financijsku potporu i bespovratna sredstva za veliki broj projekata i programa u područjima kao što su:

  • školstvo
  • zdravstvo
  • zaštita potrošača
  • očuvanje okoliša
  • pružanje humanitarne pomoći

Korištenje financijske potpore podliježe strogim pravilima kako bi se osigurao neposredan nadzor nad načinom korištenja sredstava s ciljem njihovog trošenja na transparentan i odgovoran način.

EU financiranje je složeno budući da postoje brojne različite vrste programa kojima upravljaju različita tijela. Članice države raspolažu s više od 76% proračuna EU-a. Tu spadaju i strukturni fondovi – čijim sredstvima se financiraju regionalne politike, socijalni i obrazovni programi, kao i poljoprivreda (uključujući podršku za poljoprivrednike).

Dva osnovna načina financiranja

Bespovratna sredstva za određene projekte, uz prethodno objavljivanje javnog natječaja poznatog kao „Poziv za podnošenje projektnih prijedloga”. Jedan dio financijske potpore pruža EU, a ostatak je osiguran iz drugih izvora.

Javni ugovori za plaćanje usluga, dobara ili obavljenog rada kako bi se osigurao rad institucija EU-a i provedba programa. Ugovorima koji se dodjeljuju putem natječaja (javna nabava) obuhvaćen je niz različitih područja: obrazovanje, tehnička pomoć i obuka; savjetovanje, organizacija konferencije, nabava informatičke opreme, itd.

Osigurati pravilno trošenje financijskih sredstava EU-a krajnja je politička odgovornost 28 provjernika EU-a zajedno udruženih u skupinu. No, budući da se većina financijskih sredstava EU dodjeljuje na državnoj razini, nacionalne su vlade odgovorne za provedbu provjera i godišnjeg nadzora.

Korisnici

Male tvrtke

Male tvrtke mogu dobiti financijska sredstva EU-a kroz bespovratna sredstva, kredite i jamstva. Bespovratnim se sredstvima pruža izravna pomoć dok su druga financijska sredstva dostupna kroz programe koji se provode na državnoj razini.

Mogućnosti EU financiranja za male tvrtke 

Nevladine organizacije i organizacije civilnog društva

Financijska im sredstva mogu biti odobrena pod uvjetom da aktivno sudjeluju u područjima EU politike na neprofitnoj osnovi.

Mogućnosti EU financiranja za nevladine organizacije prema području politike 

Mladi ljudi

Postoje dva osnovna načina financiranja:

  • Program cjeloživotnog učenja – mogućnosti obrazovanja kroz program Erasmus, podrška učenicima koji su pri kraju srednjoškolskog obrazovanja i stručno usavršavanje u drugoj državi
  • Program Mladi na djelu – sufinanciranje projekata kojima se potiče građanska uključenost, volonterski rad i širi multikulturalni kontekst.

Program cjeloživotnog učenja – financiranje obrazovanja i osposobljavanja
Uključite se u program Mladi na djelu

Istraživači

U razdoblju od 2007. do 2013. preko 53 milijardi eura izdvojeno je za istraživanja, većim dijelom u sklopu Sedmog okvirnog programa (FP7). Bespovratna se sredstva mogu realizirati kroz sufinanciranje istraživanja čiji su predmet suradnja, ideje, ljudi, kapaciteti i nuklearna istraživanja .

Mogućnosti EU financiranja istraživanja i inovacija

Poljoprivrednici

Većina poljoprivrednika unutar EU-a ima pravo na izravna plaćanja kao potporu svojim prihodima. Oni moraju poštivati ​​standarde koji se odnose na očuvanje okoliša, dobrobit životinja i sigurnosti hrane.

Veći dio potpore odnosi se na proizvodnju. Pod određenim uvjetima, države EU-a mogu izdvojiti manje novca te u zamjenu pružiti potporu u proizvodnji.

Nacionalni programi ruralnog razvitka – kontaktni podaci za pojedinačne zemlje

Europsko financiranje u vašoj regiji

Koji projekti u vašoj blizini primaju financijska sredstva EU-a?

Klikom na plavom bojom označene države prikazat će se projekti koji primaju bespovratna sredstva iz

  • Europskog fonda za regionalni razvoj
  • Europskog socijalnog fonda
  • Kohezijskog fonda
  • Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
  • Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo