Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave. Čakovec je upravno, gospodarsko i kulturno središte Međimurske županije.
Ima oko 17.000 stanovnika, a otprilike još toliko ih živi u okolnim naseljima (Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec, Totovec, Žiškovec) koja administrativno pripadaju Gradu Čakovcu. Bogatu povijest našega grada i Međimurja od zaborava čuva Muzej Međimurja Čakovec smješten u Starom gradu Zrinskih.
U neposrednoj blizini su i druge ustanove značajne za kulturni život grada: Knjižnica “Nikola Zrinski” i Centar za kulturu u kojem se održavaju filmske, glazbene i kazališne predstave te likovne izložbe. Nadaleko poznat po europskom duhu i gostoljubivosti, Čakovec se ponosi svojom šarolikom trgovačkom, ugostiteljskom i sportsko-rekreativnom ponudom. Čakovec je nekoć bio poznat po razvijenoj tekstilnoj industriji koja je i dalje respektabilno zastupljena, ali je za njegovu prepoznatljivost podjednako značajno graditeljstvo, grafička i tiskarska djelatnost, metaloprerađivačka proizvodnja i strojogradnja, prehrambena industrija. Kako u industriji tako i u malom poduzetništvu, na značaju dobiva prerada plastičnih masa, informatika i niz drugih djelatnosti koje se razvijaju u skladu sa zahtjevima suvremenog tržišta.
Vezano uz Grad Čakovec spomenimo monografiju Grada Čakovca koja je jedinstven je projekt Grada. Izdana je u svibnju 2005. godine u 2000 primjeraka (tisak “Zrinski” d.d. Čakovec).
Za tekst monografije bila je zadužena Ljubica Duić. Umjetničke fotografije je snimio Damir Klaić – Ključ. Design potječe od Borisa Lisjaka, studio Dvije Lije.
Nova monografija Čakovca može se nabaviti u Turističkom uredu u Čakovcu na adresi Kralja Tomislava 1, Čakovec po cijeni od 220 kuna. Interaktivni CD rom “Čakovec grad Zrinskih” može se na istome mjestu nabaviti po cijeni od 80 kuna.
Digitalnu prezentaciju monografije možete preuzeti ovdje (20.4 MB)
POVIJEST
Prema dosad poznatim podacima, prvo naselje na današnjem području Čakovca podigli su Rimljani pod nazivom Aquama, kao utvrdu za vojne potrebe. Čakovec je ime dobio po grofu Dimitriju Csakyju (Čakiju), koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu nazvanu “Čakov turen”. Prvi puta izrijekom se Čakovec, kao utvrđeni grad, spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Kroz svoju burnu povijest Čakovec je, kao i Međimurje, često mijenjao gospodare. Najznačajnije razdoblje je svakako 16. i 17. stoljeće, kada su u Čakovcu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski. Kroz više generacija obitelj Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i europskih dvoraca toga doba.
U to vrijeme grad je bio oaza civilizacije i kulture na vječno nemirnoj turskoj granici i mjesto na kojem su se donosile odluke od bitnog značaja kako za Hrvatsku i njeno srednjoeuropsko okruženje. U Čakovcu su održane banske konferencije za Nikole Zrinskog -Čakovečkog (1620.-1664.).
Poveljom Jurja IV. Zrinskog, od 29. svibnja 1579. godine, stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde daje se status slobodnog trgovišta, čime je naselje dobilo osnovne atribute grada.
1848. godine Čakovec je proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Izabrano je gradsko vijeće od 30 članova, njegov izvršni organ – Savjet Grada Čakovca od 10 članova te prvi gradonačelnik. Snažan gospodarski i društveni polet Čakovec doživljava u drugoj polovici 19. stoljeća izgradnjom željezničke pruge, jedne od prvih na ovim prostorima.
Ustrojavanjem jedinica lokalne uprave i samouprave, čime je Republika Hrvatska podijeljena na županije, te gradove i općine, Čakovec 1993. godine ponovo dobiva status grada.
