U multimedijalnoj dvorani Knjižnice „Nikola Zrinski“, u utorak su predstavljena četiri naslova novog kola Biblioteke Insula. Riječ je o biblioteci Grada Čakovca koja kontinuirano izlazi od 2003. godine, a do sada je javnosti predstavila 51 naslov. Insula je jedina biblioteka u Međimurju koja domaćim autorima omogućuje objavljivanje djela, a o njenoj uspješnosti govori i činjenica da je trećinu djela otkupilo i Ministarstvo kulture za knjižnice u Hrvatskoj, čime su ti naslovi dostupni čitalačkoj publici u cijeloj zemlji. Među objavljivanim autorima ima mladih književnih imena sa svojim prvijencima, ali i već etabliranih međimurskih autora od kojih su svakako najznačajniji Kristian Novak te Andrijana Kos-Lajtman.

Grad Čakovec se ubraja među malobrojne jedinice lokalne samouprave koje proračunska sredstva ulažu u izdavačku djelatnost, a godišnje za tu namjenu izdvaja 150.000 kuna, od čega velik dio odlazi na ovu biblioteku. Čestitajući autorima novog kola, o gradskoj je biblioteci govorio zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović.

 Urednik Biblioteke Insula Miroslav Gakić u Knjižnici „Nikola Zrinski“ predstavio je četiri autora novog kola te njihove tri zbirke poezije i jednu zbirku kratkih proznih tekstova namijenjenih djeci i njihovim roditeljima. Slavica Gazibara u Insuli je knjigu objavila po prvi puta, a njena zbirka kratkih priča nosi naslov „Sarine priče i Ivanove mudrolije“. Iskusnom autoru Zrinku Šimuniću, zbirka poezije „Snovi i snohvatice“, drugi je naslov objavljen u Insuli, a iako je već objavljivan autor, Aleksandru Roži je nova zbirka poezije „Treća ili Zvjezdarica“, prvi naslov u Insuli. Također, prvi naslov u Insuli, a ujedno i svoj književni prvijenac, objavio je i Branimir Vurušić, zbirku poezije „Nasumce“. Autori su na svečanom predstavljanju govorili o sebi i čitali ulomke iz svojih knjiga, dok je umjesto odsutnog Aleksandra Rože, nekoliko pjesama iz zbirke pročitala njegova kći Martina Roža. Dodajmo tome da je Grad Čakovec, kako bi dostojno obilježio 50. naslov izdan u Biblioteci Insula, ove godine sve knjige odlučio tiskati u tvrdo ukoričenom izdanju što ne pridonosi samo izgledu, već i trajnosti i ozbiljnosti biblioteke.