Svjetski dan romskoga jezika, koji se svake godine obilježava 5. studenoga, prilika je za promicanje romskog jezika, kulture, obrazovanja i identiteta te podsjećanje na važnost očuvanja jezične raznolikosti. Hrvatski sabor romski je jezik priznao službenim manjinskim jezikom 2012. godine, a UNESCO je 7. studenoga 2015. prihvatio hrvatsku inicijativu i proglasio 5. studenoga Svjetskim danom romskoga jezika. Upravo je očuvanje jezika kao temeljnog dijela identiteta bilo u središtu obilježavanja ovog važnog datuma u Osnovnoj školi Kuršanec, koja je organizirala prigodan program pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Događanje je okupilo učenike, učitelje, predstavnike institucija i goste iz više međimurskih škola, a središnji dio programa obilježili su zajedništvo, kreativnost i međusobno upoznavanje različitih kultura.
Više od 70 učenika sudjelovalo je u jednoj od četiri ponuđene radionice. Jezičnu radionicu vodio je Toni Marušić, učitelj Povijesti i izbornog predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine, dok su literarnu radionicu pripremili vjeroučitelj Predrag Brezničar i učiteljica Hrvatskoga jezika Nina Benko. Nove mogućnosti pripovijedanja učenicima je približila kamišibaj radionica, koju su vodile knjižničarka Jasmina Balog i učiteljica Hrvatskoga jezika Anamarija Puklavec. Velik interes izazvala je glazbena radionica pod vodstvom učiteljice Glazbene kulture Marije Šobak Potočnjak i učitelja Geografije i Povijesti Igora Pintarića.
U svečanom programu, uz domaćine, sudjelovali su i učenici Osnovne škole Petrijanec te Osnovne škole Jože Horvata iz Kotoribe. Nakon priredbe i predstavljanja likovnih i literarnih radova, učenici su se posvetili radionicama, a druženje je završilo zajedničkim predstavljanjem rezultata njihova rada.
Okupljene je na početku svečanosti pozdravila ravnateljica OŠ Kuršanec Darja Borković Balažić, istaknuvši kako je jezik mnogo više od sredstva sporazumijevanja. „U njemu su naše priče, pjesme, sjećanja i način na koji gledamo svijet. Kada učimo jezik drugoga, učimo i razumjeti drugoga. Kada čuvamo svoj jezik, čuvamo sebe. Zato vjerujem da ovakvi susreti grade most između ljudi, kultura i generacija“, poručila je ravnateljica. Posebno je zahvalila Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih na pokroviteljstvu i potpori aktivnostima usmjerenima na očuvanje romskog jezika i kulture te razvoj zajedništva i uključivosti u školama.
Važnost očuvanja romskog identiteta i jezične baštine istaknuo je i zamjenik župana Međimurske županije iz redova romske nacionalne manjine Elvis Kralj. Osvrnuo se na nedovoljno istražene dijelove romske povijesti i potrebu za ozbiljnim znanstvenim pristupom istraživanju podrijetla Roma, različitih romskih skupina i njihovih povijesnih putova. Posebno je upozorio na važnost bajaškog jezika kao sastavnog dijela romskog identiteta, kulture i povijesnog naslijeđa. Naglasio je kako, unatoč njegovu prepoznavanju u strateškim dokumentima Republike Hrvatske, i dalje nedostaje snažnija institucionalna potpora, osobito u području znanstvenog istraživanja, dokumentiranja i prenošenja jezika na buduće generacije. „Naš jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja. On je živo svjedočanstvo naše povijesti, naše patnje, žrtava i progona, ali i naše ustrajnosti i snage da opstanemo. On čuva riječi, običaje, sjećanja i iskustva generacija koje su nam prethodile“, istaknuo je Kralj.
Zamjenica gradonačelnice Grada Čakovca Lana Remar naglasila je kako je kulturna raznolikost bogatstvo svakog društva, a materinji jezik jedna od najvažnijih poveznica s obitelji, zajednicom, poviješću i identitetom. „Proslave poput ove, kada obilježavamo Dan romskog jezika, prilika su da romska zajednica s ponosom pokaže svoje jezično i kulturno naslijeđe. Tako ne samo da ostale u zajednici upoznaje sa svojom kulturom nego pokazuje i da ona aktivno živi. Uključivanje djece i mladih najbolje je jamstvo njezina daljnjeg razvoja i očuvanja romskog identiteta. Ovakvim proslavama pokazujete da ste punopravni članovi ove zajednice“, poručila je Remar.
Svečanosti su nazočili i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Ana Kešina, načelnica Sektora za nacionalne programe, te Dragan Umičević, voditelj Službe za unapređenje odgoja i obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine. Među uzvanicima bili su i predsjednik Mjesnog odbora Kuršanec Mario Kramarić, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Čakovec Mario Zamuda te ravnatelji osnovnih škola iz Macinca, Male Subotice, Domašinca, Orehovice, Pribislavca, Kotoribe i Petrijanca.
Susret škola s inojezičnim učenicima imao je za cilj zajedničko slavljenje kulturne raznolikosti, međusobno učenje i stvaranje novih prijateljstava. Kroz jezične, literarne, glazbene i kreativne sadržaje učenici su imali priliku upoznati različite načine izražavanja, predstaviti vlastite sposobnosti i učiti jedni od drugih.
Obilježavanje Svjetskog dana romskoga jezika u Kuršancu još je jednom pokazalo da se jezična i kulturna baština ne čuvaju samo riječima i deklaracijama, nego ponajprije učenjem, zajedničkim stvaranjem i prenošenjem znanja na mlađe generacije. Upravo su djeca i mladi, uz potporu svojih učitelja i zajednice, najvažniji nositelji kontinuiteta jezika, kulture i identiteta.
