U Gornjem Kuršancu, na povijesnom mjestu Kuršanečkog luga, obilježena je 362. obljetnica pogibije Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, hrvatskog bana, vojskovođe, pjesnika i jednog od najznačajnijih predstavnika velikaške obitelji Zrinski. Sjećanje na čovjeka čije je djelovanje ostavilo dubok trag u hrvatskoj, ali i europskoj povijesti, okupilo je predstavnike institucija, udruga, kulturnih i povijesnih organizacija te brojne uzvanike iz Hrvatske i Mađarske.
Komemoraciju je organizirala Zrinska garda Čakovec, uz suorganizaciju Međimurske županije, Općine Nedelišće, Mjesnog odbora Gornji Kuršanec, Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajskog stola Čakovec te Franjevačkog samostana u Čakovcu.
Program obilježavanja započeo je misom zadušnicom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gornjem Kuršancu. Euharistijsko slavlje predvodio je župnik Župe sv. Nikole biskupa u Novom Selu na Dravi, vlč. Ivan Munđar, u koncelebraciji s prečasnim Antunom Hoblajem. Nakon misnog slavlja okupljeni su se uputili do spomenika Nikoli Zrinskom VII. Čakovečkom u mjesnom parku, gdje su izaslanstva organizatora, Međimurske županije, Grada Čakovca te brojnih institucija i udruga položila vijence i zapalila svijeće, odajući počast hrvatskom velikanu. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta preostali dio programa održan je u crkvi.
Povijesna ostavština koja nadilazi granice i generacije
Nikola VII. Zrinski, rođen 3. svibnja 1620. godine, obnašao je dužnost hrvatskog bana od 1647. do 1664. godine. Bio je istaknuti vojni zapovjednik, političar, diplomat i književnik, čiji je ugled nadilazio granice tadašnje Hrvatske. Njegovo književno djelo „Jadranskog mora sirena“ ubraja se među najznačajnija ostvarenja mađarske barokne književnosti, što dodatno potvrđuje širinu njegova kulturnog i povijesnog utjecaja.
O važnosti njegova života i djelovanja govorio je zamjenik načelnika Općine Nedelišće Denis Šafarić, istaknuvši kako je Nikola Zrinski svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u povijesti Međimurja i hrvatskog naroda. Naglasio je da je riječ o osobnosti iznimne hrabrosti, obrazovanja i vizije, koja se zalagala za interese svojega naroda, očuvanje hrvatske samostalnosti i slobode. Njegova vojna, politička i književna ostavština, kao i žrtva obitelji Zrinski i Frankopan, predstavljaju trajnu inspiraciju i podsjetnik na važnost domoljublja, odgovornosti i ustrajnosti. Šafarić je pritom istaknuo kako je obveza današnjih generacija čuvati uspomenu na povijesne velikane, prenositi njihovu ostavštinu mladima te njegovati povijesni identitet vlastitoga kraja. Odavanjem počasti na mjestu njegove pogibije, poručio je, potvrđuje se zahvalnost čovjeku čije je ime trajno utkano u povijest Međimurja i Hrvatske.
Od Kuršanečkog luga do Vukovara – kontinuitet hrvatske borbe za slobodu
U ime suorganizatora okupljenima se obratio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk, koji je podsjetio na povijesne okolnosti smrti Nikole VII. Zrinskog 18. studenoga 1664. godine u Kuršanečkom lugu.
Istaknuo je kako je njegova tragična smrt, premda se dogodila u lovu, predstavljala težak gubitak za hrvatsku političku misao. Hrvatska je izgubila bana koji je razumio važnost obrane hrvatskih zemalja i potrebu da se u odlučivanju o njihovoj budućnosti čuje hrvatski glas. Smrt Nikole Zrinskog označila je početak posljednjeg poglavlja povijesti jedne od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Samo sedam godina poslije, u Bečkom Novom Mjestu, pogubljeni su njegov brat Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čime je hrvatska povijest izgubila još dvojicu istaknutih predstavnika političkog i kulturnog života toga vremena. Turk je posebno naglasio povezanost obitelji Zrinski s Međimurjem, gdje su iz Čakovca upravljali svojim posjedima, a Kuršanečki lug ostao je trajno upisan u povijest kao mjesto na kojem je završio život jednoga od najistaknutijih članova obitelji.
Povezujući povijesnu 1664. godinu s Vukovarom 1991., Zoran Turk podsjetio je na različite generacije i njihove žrtve za hrvatsku slobodu. Dok su Zrinski branili prava hrvatskih zemalja u vremenu velikih ratova, hrvatski branitelji u Vukovaru i diljem domovine borili su se za pravo hrvatskog naroda da sam odlučuje o svojoj budućnosti. Njihova hrabrost i ustrajnost, istaknuo je, ugrađene su u temelje današnje neovisne Hrvatske. Zaključio je kako je odgovornost današnjih generacija graditi pravednu i demokratsku državu, poštovati dostojanstvo svakog čovjeka te vrijednosti slobode i povijesne baštine prenositi budućim naraštajima.
Zrinski kao simbol hrvatskog i europskog identiteta
O važnosti povijesnog nasljeđa obitelji Zrinski govorio je i župan Međimurske županije Matija Posavec, naglasivši da se očuvanjem uspomene na velikane hrvatske povijesti, kao i kontinuiranim istraživanjem povjesničara, čuva identitet Međimurja i hrvatskog naroda. Istaknuo je kako ime Zrinskih predstavlja mnogo više od povijesnog prezimena ili jednog razdoblja. Riječ je o simbolu vremena, političke i kulturne snage te identiteta naroda i zajednice. Njihov doprinos hrvatskoj, ali i europskoj povijesti toliko je opsežan da ga nije moguće obuhvatiti samo jednim povijesnim prikazom. Posavec je posebno istaknuo važnost kulture, tradicije i povijesti kao poveznica među narodima i državama, osobito Hrvatske i Mađarske, koje dijele bogatu zajedničku povijesnu baštinu.
Naglasio je kako Međimurje svoju povijest i identitet ne može promatrati bez razumijevanja nasljeđa obitelji Zrinski. Upravo je poznavanje vlastitih korijena temelj očuvanja identiteta, a obilježavanja poput ovoga imaju važnu ulogu u odgoju novih generacija koje trebaju znati odakle dolaze i prepoznati vrijednost vlastite povijesti.
Okupljanje predstavnika Hrvatske i Mađarske
Svečanosti su nazočili brojni predstavnici javnog, političkog, kulturnog i društvenog života te gosti iz Mađarske. Među uzvanicima bila je privremena otpravnica poslova Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu Klara Galli Baronfeind, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenica gradonačelnice Grada Čakovca Lana Remar, zamjenik načelnika Općine Nedelišće Denis Šafarić, predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Gornji Kuršanec Milena Štajerec te predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Kuršanec Mario Kramarić, članovi DVD-a Gornji Kuršanec Zrinski kadeti iz Murakeresztúra, predstavnik Reda Nikole Zrinskog iz Pečuha Antun Tišlarić, članovi Društva Rákóczi te gosti iz Zalaegerszega. Među okupljenima bili su i rukovodstvo i članovi Zrinske garde Čakovec, predvođeni predsjednikom Đurom Belom, izaslanstvo Matice hrvatske – Ogranka Čakovec s predsjednikom Zoranom Turkom te predstavnici Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajskog stola Čakovec, predvođeni pročelnikom Ivicom Zanjkom. Svojim sudjelovanjem počast su odali i prečasni Antun Hoblaj te župnik vlč. Ivan Munđar, dok je program obilježavanja vodio Dejan Buvač.
Obilježavanje 362. obljetnice pogibije Nikole VII. Zrinskog još je jednom potvrdilo koliko je njegova povijesna ostavština duboko povezana s identitetom Međimurja i hrvatskog naroda. Kuršanečki lug nije samo mjesto povijesnog događaja, nego i trajni podsjetnik na ljude, ideje i vrijednosti koje su oblikovale hrvatsku povijest. Upravo zato čuvanje sjećanja na Zrinske nadilazi komemorativni čin – ono je dio odgovornosti prema vlastitoj prošlosti i budućim generacijama.
