Međimurje se danas, prisjetilo na 6. travnja i vremena kada su prije 80. godina jedinice antifašističke koalicije oslobodile Čakovec, te taj dan obilježavamo kao Dan oslobođenja Međimurja od nacističke okupacije.
Tim povodom izaslanstva Međimurske županije, Grada Čakovca, Općine Donji Kraljevec, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurja položile su vijence i zapalile svijeće kod Spomen ploče na ulazu u palaču Zrinskih, zatim spomenika palim borcima Narodno-oslobodilačke borbe na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu, ispred Spomenika poginulim partizanima na čakovečkom groblju u Mihovljanu te na spomen-groblju u Svetom Jurju u Trnju.
Pobjeda nad fašizmom, kao najcrnjim oblakom nadvijenim nad civilizacijom 20. stoljeća, ne smije pasti u zaborav jer je učiteljica svim naraštajima. Jedino istinska spoznaja što zlo – kakvo je bio fašizam – čini narodima, može naš put učiniti ispravnim.
Predsjednik Udruge antifašista Miljenko Zorko ponovio je povijesne podatke o ratnim ranama Međimurja. „U partizanskim jedinicama poginulo je 329 boraca, a nakon protjerivanja okupatora, od zaostalih mina smrtno je stradalo 20-ak ljudi, mahom djece. Tijekom antifašističke borbe u fašističkim logorima i zatvorima bilo je 1.839 Međimurki i Međimuraca, a tijekom bombardiranja i na druge načine poginulo je ukupno 1.848 ljudi Međimurja. Napredna židovska zajednica u našem kraju, uništena je gotovo u cijelosti“, rekao je Zorko, istaknuvši važnost čuvanja antifašističkih tekovina.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini u svom je obraćanju istaknula kako je cijeli jedan ljudski vijek protekao od događaja koji su naše Međimurje posljednji put pripojile matici Hrvatskoj, a koje obilježavamo danas. „Oslobađanjem ovog najsjevernijeg dijela domovine od mađarskih i njemačkih okupatora u travnju 1945. godine, Međimurje se u potpunosti vratilo tamo gdje pripada – u hrvatske državno-pravne okvire. Iz današnje perspektive izgleda kao da je hrvatsko Međimurje činjenica koja je sama po sebi jasna te da je ono oduvijek dio matice zemlje. No, naša je povijest prepuna događaja, često nasilnih, koje su naš kraj selile iz Mađarske u Hrvatsku i obratno. Posljednji takvi dogodili su se tijekom 2. svjetskog rata, kad smo protivno volji ljudi koji su ovdje živjeli, pripojeni fašističkoj Mađarskoj. Bez obzira na režim koji je na našim prostorima uspostavljen 1945. godine, Međimurje je tada još jednom dokazalo da je ovo hrvatski kraj u kojem žive Hrvati i koji žele svoju sudbinu dijeliti s ostatkom svog matičnog naroda.
Borba za slobodu nikad ne završava. Potvrdilo se to i tijekom 90-ih kad smo ponovno branili nacionalnu nezavisnost, ali i naše pravo da odlučujemo s kim i kako želimo živjeti. Danas smo sloboda, demokratska i u punom smislu riječi europska zemlja. Prisjećanje na događaje i ljude koji su se u prošlosti borili da tako bude, najbolje su jamstvo slobode budućih generacija. Groblja su mjesta gdje se prisjećamo onih koji su živjeli prije nas, gradeći i naša sela i gradove. Ovdje se nalaze i spomenici događajima i osobama koji su ostavili neizbrisiv trag u našoj povijesti. Danas ispred ovog Bezeredijeva spomenika odajemo počast našim precima koji su ustali protiv fašizma te svoje živote ugradili u našu današnju slobodu.“, kazala je Cividini.
Obilježavanje Dana oslobođenja Međimurja završava Svečanom akademijom povodom 80. godišnjice oslobođenja od fašističke okupacije koja će se danas, 11. travnja u 12.00 sati održati u čakovečkoj zgradi Scheier.
